Vladimir Vinski, jedan od najpoznatijih svjetskih fotografa sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, potomak je stare jaskanske trgovačke obitelji Matšek, čija je kuća, nekadašnja općinska a danas županijska zgrada, bila najljepša obiteljska kuća u našem gradu

Jaska se može pohvaliti velikim brojem poznatih ljudi, pa i svjetski poznatih. Jedan od njih je svakako i Vladimir Vinski, koji je u svojoj najranijoj, ali i najzrelijoj životnoj dobi živio u Jastrebarskom kod svoje bake Jagice Matšek. Stariji Jaskanci možda ga se i sjećaju u šetnjama gradom s bakom Jagicom tamo negdje sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Vladimir Vinski rođen je 1946. u Zagrebu. Nakon što je 1947. njegov otac dr. Ivan Vinski, poznati zagrebački dentalni kirurg emigrirao u Englesku gdje je otvorio privatnu stomatološku ordinaciju u Oxford street-u gdje je prvi u Londonu radio komplicirane zubarske operacije. Vladina majka Milena, rođena Matšek, vratila se tada u Jastrebarsko živjeti s majkom Jagicom.

Zbog odlaska supruga u London tadašnja vlast procesuirala je i zatvorila Milenu, te je odslužila sedmogodišnju kaznu, a za to vrijeme maleni Vladimir-Braco Vinski živio je s bakom u Jaski . Po povratku majke iz zatvora pridružili su se ocu i starijem bratu u Londonu. Školovao se na različitim mjestima u Engleskoj te je studirao filologiju i povijest umjetnosti na Sveučilištu u Cambridgeu. Tijekom tog razdoblja imao je prve angažmane kao fotograf, a redovito je radio za sveučilišni časopis Varsity.

U toj generaciji zajedno s Vinskim studirali su mnogi drugi, kasnije poznati muzičari i drugi umjetnici kao Sid Barrett i David Gilmour iz Pink Floyda. I Vinski je dao svoj pečat sjajnim fotografijama na nekim njihovim albumima potpisujući se kao Vlad Vinski. Nakon završetka studija Vinski je 1967. otišao u Italiju. Živio je ponajviše u Milanu i radio kao modni fotograf za časopise Moda, Annabella, Donna i Bella. Od 1969. do 1971. radio je u oglašavanju za jednu agenciju u Frankfurtu na Majni, a nakon toga je neko vrijeme radio kao slobodni fotograf u Londonu i potom otišao u Švedsku gdje živi s tadašnjom mis svijeta. Nakon raspada te veze dolazi 1975. u Jastrebarsko da bi se brinuo za baku Jagicu koja je tada bila već u poznim godinama.

Tada se rađa prijateljstvo Vlade Vinskog s Mariom Hlačom, danas poznatim hrvatskim fotografom, jer su njihove obitelji bile prijateljski vezane. Vinski je, naime, na neki način i uveo tada dvadesetogodišnjeg Maria Hlaču u svijet fotografije i bio mu svojevrsni mentor.
Nakon smrti bake Jagice, Vinski 1978. odlazi iz Jastrebarskog u München gdje je radio kao slobodni suradnik časopisa Geo, Merian, Photographie, Photoart te novina Frankfurter Allgemeine Zeitung, a radio je i reklame, među ostalim za Canon kamere i Apple računala. Godine 1983. Kulturni ured grada Münchena povjerio mu je dokumentiranje Međunarodne vrtne izložbe (IGA). Tijekom svog boravka u Münchenu posvetio se radu po vlastitom izboru, uličnoj fotografiji, te je snimao ono što je nazivao “candid shots”, nenamještene fotografije situacija koje su ga fascinirale. U ožujku i travnju 1984. izložio je neke od tih radova na izložbi “Foto Fine Art”, izložbi europske fotografije u BMW-ovoj podružnici u Darmstadtu.

Koliko su ga cijenili u Njemačkoj govori podatak da su Museum Folkwang iz Essena i Städtichen Galerie im Lenbachhaus iz Münchena, nakon njegove smrti izdali monografiju s njegovim djelima. Nažalost, nismo uspjeli naći nijednu fotografiju na kojoj je Vlado Vinski, a nema je ni u monografiji. Kao skroman i samozatajan umjetnik očito se nije baš volio slikati.
U siječnju 1985. Vladimir Vinski s nepunih 40 godina nažalost je preminuo od posljedica prometne nesreće u Bostonu u Americi.
I za kraj jedna zanimljivost, Vladina majka, Jaskanka Milena rođena Matšek, nakon rastave braka iz Londona odlazi u Köln gdje radi na Deutsche Welle, glavnoj radijskoj postaji u Njemačkoj kao voditeljica informativnog programa na hrvatskom jeziku koji se je svakodnevno emitirao u isto doba i kojeg su tadašnji Jaskanci redovito slušali te se na taj način informirali o objektivnoj situaciji u Hrvatskoj i svijetu.
Ivica Krčelić








