Otvorenje izložbe “Hod kroz godinu” fotografkinje Ive Lulić koja donosi jedinstvenu vizualnu interpretaciju staroslavenske mitologije kroz umjetničku fotografiju bit će u subotu 31. Listopada u 12 sati u Atelier-u LM u Radićevoj ulici 20 u Zagrebu
Izložba „Hod kroz godinu“ donosi priču o staroslavenskim božanstvima kroz medij režirane fotografije, povezujući svijet slavenske mitologije s ciklusima prirode, protokom vremena i neprestanim obnavljanjem života.
Umjetnički projekt inspiriran je knjigom „Hod kroz godinu“ istaknutog hrvatskog etnologa Vitomira Belaja, koja istražuje tragove pretkršćanske slavenske mitologije sačuvane u krajoliku, običajima i kolektivnom pamćenju. Autorica projekta već se dugi niz godina u svom umjetničkom radu nadahnjuje temama hrvatske mitologije, a ovim projektom otvara prostor za suvremenu interpretaciju slavenskog mitskog svijeta.
Kroz niz fotografskih prizora isprepliću se priče o bogovima Perunu i Volosu, božici Mokoš te mladim božanstvima Jurju i Mari/Morani. Njihovi odnosi i sudbine metaforički prate prirodne cikluse – smjenu godišnjih doba, promjene u prirodi i ritam života. U priči se pritom provlače i motivi kulta drveta, osobito hrasta, kao i šira ideja živoga kozmosa koji se neprestano mijenja, umire i obnavlja.
Projekt je realiziran 2021. godine u obliku digitalne slikovnice, kao rezultat suradnje Ive Lulić, autorice i voditeljice projekta, i Zdenka Bašića, multimedijalnog umjetnika koji je za potrebe projekta osmislio vizualni identitet likova.
Većina fotografija nastala je na području Parku prirode Žumberak, čiji su krajolici postali svojevrsna pozornica za uprizorenje mitskog svijeta. Fotografirano je i na drugim lokacijama, među kojima su Stari grad Okić, Donja Zdenčina, Podravina i otok Krk.
„Hod kroz godinu“ tako povezuje fotografiju, mitologiju i krajolik u vizualnu priču o vremenu, prirodi i čovjeku – o svijetu u kojem se sve neprestano mijenja, a istodobno uvijek iznova vraća u novi ciklus.
Autorica izložbe Iva Lulić rođena je 1979. godine u Zagrebu. Nakon završene gimnazije upisuje Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2006. godine diplomirala povijest umjetnosti i etnologiju. Fotografsku naobrazbu stekla je na Arhitektonskom fakultetu, Studiju dizajna, pohađajući trogodišnji izborni kolegij Fotografija i film.
Godine 2012. dobitnica je ULUPUH-ove nagrade za najbolju mladu umjetnicu, dodijeljene za umjetničko djelovanje i doprinos ugledu ULUPUH-a. Članica je Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH) i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU) od 2013. godine. Od 2024. godine zaposlena je kao fotografkinja-konzervatorica u Hrvatskom restauratorskom zavodu.
Uz brojne samostalne i skupne izložbe realizirala je nekoliko autorskih umjetničkih projekata posvećenih temama hrvatske i slavenske mitologije, narodnih vjerovanja i tradicijske kulture.
Više od petnaest godina u svom radu povezuje stručna znanja iz područja etnologije i povijesti umjetnosti s umjetničkim izražavanjem kroz režiranu fotografiju. Posebnu pozornost posvećuje bilježenju i suvremenoj interpretaciji mitova, legendi i starih narodnih vjerovanja karakterističnih za pojedine krajeve Hrvatske. Fotografije nastaju na autentičnim lokacijama, pri čemu se pažljivo osmišljenom scenografijom, kostimografijom, svjetlom i fotografskim postupcima stvaraju prizori koji nastoje dočarati svijet, osjećaje i doživljaj naših predaka – svojevrsno gledanje prošlosti njihovim očima.
U svojim projektima Lulić oblikuje prepoznatljiv imaginarni svijet na granici stvarnog i bajkovitog. Njezine fotografije nastaju promišljenim povezivanjem fotografskog i scenografskog pristupa, uz osobitu pažnju posvećenu svjetlu, boji i kompoziciji te istraživanju različitih očišta – od pogleda odozgo do pogleda odozdo.
Autorski projekti Ive Lulić pritom nadilaze klasični fotografski medij, povezujući umjetnički rad s elementima društvenog, humanitarnog i edukativnog djelovanja. Kroz spoj istraživanja, vizualne imaginacije i pažljivo režiranog fotografskog prizora, njezin rad otvara prostor za novo čitanje kulturne baštine i njezino povezivanje sa suvremenim iskustvom.
I.L.
