Blagdan Tijelova

Nakon misnog slavlja danas, na blagdan Tijelova i u jaskanskoj župi održana je tradicionalna Tijelovska procesija.

Blagdan je Tijelova, blagdan koji se obilježava četvrtkom nakon blagdana Presvetog Trojstva. Spomen je to na ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak, a obilježavaju ga procesije s Presvetim oltarskim sakramentom. U župi svetog Nikole biskupa nakon Euharistijskog slavlja u 10 sati uslijedila je i tradicionalna Tijelovska procesija koju je predvodio vlč. Filip Marić.

Svetoj misi i Tijelovskoj procesiji prisustvovao je veliki broj vjernika među kojima tradicionalno i jaskanski vatrogasci u svečanim uniformama.

Obilježavanje Tijelova počinje u 13. stoljeću, kada se, prema katoličkom vjerovanju, augustinskoj redovnici svetoj Julijani iz samostana kod Liegea u Belgiji, u jednom viđenju punoga mjeseca pokazala mrlja. Puni je mjesec redovnica protumačila kao Crkvu, a mrlju kao svetkovinu koja Crkvi nedostaje, kojom bi se častio Presveti oltarski sakrament.


Na zamolbu svete Julijane, mjesni biskup Robert de Thorote u svojoj biskupiji uveo je blagdan Presvetoga Tijela i Krvi Kristove – sv. Euharistije. Sveta Julijana i njezini suvremenici širili su slavljenje toga blagdana u cijeloj Crkvi.
Drugi događaj koji je snažno utjecao na čašćenje Tijela i Krvi Kristove povezan je uz euharistijsko čudo koje se, prema vjerovanju, zbilo 1263. godine u mjestu Bolseni u Italiji. Tada je jedan svećenik slaveći svetu misu posumnjao u pretvorbu kruha i vina u Isusovo Tijelo i Krv. Kad je lomio posvećenu hostiju, prema katoličkom vjerovanju, zapazio je kako iz nje kaplje krv koja se slijevala po oltaru.

Nakon ta dva događaja papa Urban IV. 8. rujna 1264. objavio je bulu kojom ustanovljuje blagdan Tijelova (Euharistije), želeći tu svetkovinu proširiti na cijelu Crkvu, no u tome ga je spriječila brza smrt. Tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširio je blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.
I.K.