Prvi rebalans Proračuna za 2024. godinu bio je najvažnija točka 20. sjednice Gradskog vijeća Grada Jastrebarskog, a njime Proračun raste čime se omogućavaju dodatna sredstva za različite projekte i potrebe građana

Osiguran je i iznos od 317.200 eura kojim će se omogućiti veće plaće zaposlenima u Dječjem vrtiću „Radost“, a usvajanje rebalansa Proračuna preduvjet je za sklapanje novog Kolektivnog ugovora, o čemu će biti više riječi ovih dana.

U studenom prošle godine donesen je, naime, Proračun Grada Jastrebarskog za 2024. godinu u ukupnom iznosu od 25,1 milijuna eura, dok se I. Izmjenama i dopunama Proračuna ukupni konsolidirani prihodi i primici povećavaju za 2,2 milijuna eura te iznose 27,3 milijuna eura, a ukupni konsolidirani rashodi i izdaci povećavaju se za 3,1 milijuna eura te iznose 28,2 milijuna eura. Više planirana sredstva rashoda nad prihodima u iznosu od 891.900 eura pokrivaju se raspoloživim sredstvima iz prethodnih godina, a koja su utvrđena Godišnjim izvještajem o izvršenju proračuna Grada Jastrebarskog za 2023. godinu.
Osim uvećanja za plaće zaposlenih u Dječjem vrtiću, važno je spomenuti i uvećanje sredstava za realizaciju cijelog niza programa i projekata, kao što je razvoj gospodarstva, novi EU projekti, održavanje i izgradnja komunalne infrastrukture te potrebe u kulturi, društvenim djelatnostima, sportu, vatrogastvu i osnovnoškolskom obrazovanju.

Amandmanom gradonačelnika osigurana su i sredstva za ugovaranje izrade glavnog projekta dječjeg igrališta na Trgu Kardinala Alojzija Stepinca. Naime, na Trgu Ljube Babića, početkom sljedeće godine započet će izgradnja modernog stambeno – poslovnog kompleksa, što je velika potreba Grada Jastrebarskog. Isto tako, realizacijom ove investicije privatnog investitora riješit će se problem neiskorištenog prostora Trga Ljube Babića na kojem se nalazi i dotrajali, a time i opasan objekt stare škole koji je već u fazi rušenja. Kako će investicija obuhvatiti i površinu trenutnog dječjeg igrališta i parkirališta, nužno je osigurati sredstva za izradu projektne dokumentacije i premještanje igrališta na novu lokaciju, kako centar Grada ne bi ostao bez prijeko potrebnog dječjeg igrališta. U kasnijoj fazi, a sve slijedom dinamike izvođenja radova investitora, izgradit će se i novo parkiralište koje će prvenstveno koristiti stanari okolnih zgrada, budući da će vlasnici novih stanova koristiti podzemnu garažu, a sve kako bi se problem parkiranja na ovoj lokaciji trajno riješio.

U raspravu se aktivno uključio i novi vijećnik Pavao Budinšćak koji je zamijenio dosadašnjeg vijećnika Božidara Hrvoja, a zanimalo ga je što se događa nakon prosvjeda u Dragi Svetojanskoj, na što je i gradonačelnik podsjetio na dogovor između Grada i vlasnika kamenoloma o održavanju prometnice. „Grad je, sukladno obećanju, u rebalansu Proračuna osigurao sredstva za dokumentaciju do građevinske dozvole kojoj se nadamo do kraja godine, a onda  od vlasnika kamenoloma očekujemo da prometnicu, sukladno dogovoru i izgradi“, naglasio je gradonačelnik Novosel.

Ovog su se problema, ali i niza drugih, dotaknuli i predstavnici Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije na čelu s ravnateljem Tomislavom Landekom koji su se sjednici odazvali na poziv gradskih vijećnika te izvijestili vijećnike o projektu izgradnje obilaznice Volavje – Petrovina koji pripremaju za prijavu za vanjske izvore financiranja. Gradonačelnik Novosel pojasnio je kako je svjestan da ova obilaznica neće biti izgrađena preko noći, ali je ujedno apelirao na ŽUC da do tada poduzmu sve što mogu kako bi se život mještana učinio što kvalitetnijim, a prometovanje sigurnijim.

Većinom glasova vijećnici su usvojili odluku o zaduživanju kojom će se osigurati sredstva u iznosu od 13,7 milijuna eura, uz subvenciju kamatne stope do 1.000 eura kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti putem programa kreditiranja investicija javnog sektora od strane HBOR-a, za daljnji nastavak realizacije projekta obnove dvorca Erdödy. Naime, financijskim planom projekta kojim su obuhvaćeni svi rashodi i izvori financiranja za cjelokupno razdoblje provedbe, predviđena su sredstva od 26,2 milijuna eura, od čega je gotovo 5 milijuna do sad utrošeno. Ukupan je to iznos nakon svih povećanja koja su uzrokovali poremećaji na tržištu uslijed korona krize, a potom i rata u Ukrajini, ali i puno lošije stanje dvorca što se uvidjelo početkom radova, a čemu su uvelike doprinijeli i zagrebački i petrinjski potres pa je po mišljenju struke ovo bio posljednji trenutak za njegovu obnovu. Grad je već ostvario dodatne izvore financiranja u iznosu od gotovo 7 milijuna eura, a razlika od 13,7 milijuna eura nadomjestit će se sredstvima zaduženja putem poslovne banke sa sufinanciranom kamatom iz NPOO iz HBOR – ovog programa Investicije javnog sektora. Otplata po tom programu trebala bi krenuti tek u 2027. godini, što ostavlja dovoljno prostora da se velik dio tih sredstava osigura iz vanjskih izvora financiranja pa do potrebe za njihovom primjenom u većem dijelu potencijalno neće ni doći, a na čemu se i dalje kontinuirano radi.

P.A.