U Centru za kulturu održano je predavanje udruge CeliVita-Život s celijakijom na kojem je uz predsjednicu Udruge Amaliju Jurjević Delišimunović, gostovala i naša bivša sugrađanka i blogerica Adrijana Bručić, koja je tom prilikom održala radionicu o pripremi hrane bez glutena

Radionica je bila izuzetno dobro posjećena jer danas velik broj ljudi, osobito djece boluju od celijakije. Na predavanju i radionici mogli su saznati sve o životu s celijakijom i prava oboljelih, inkluzija djece i mladih te celijakiji u vrtiću i školi. O ovoj, danas izuzetno prisutnoj temi odlučili smo porazgovarati s Adrijanom Bručić, koja ima svoj blog “Bezglutenska radost.
Za početak, možete li se predstaviti našim čitateljima i reći kako je nastala vaša priča s blogom Bezglutenska radost?
-Moje ime je Adrijana Bručić, rodom sam iz Jaske konkretno iz Novaka Petrovinskih. Već jedanaest godina pišem blog Bezglutenska radost, koji je nastao iz moje osobne želje i potrebe jer bolujem od celijakije da bezglutenski svijet predstavim na jedan pozitivan i inspirativan način. Htjela sam pokazati da bezglutenska prehrana nije nešto ograničavajuće, nego da može biti raznolika, ukusna i vesela jer, iskreno, jako volim dobro papati.  Već dugi niz godina aktivna sam i u udruzi CeliVita-Život s celijakijom, gdje volontiram te sudjelujem u organizaciji kuharskih radionica za odrasle i djecu.
 Kada ste prvi put saznali da morate prijeći na bezglutensku prehranu i kako je izgledao taj početak?
–Za celijakiju sam saznala nakon niza liječničkih pregleda i pretraga kroz koje me vodio moj liječnik. Kako dugo nismo pronalazili pravi odgovor na moje tegobe, on je počeo sumnjati da bi se moglo raditi o celijakiji. Upravo sam tada prvi put čula za tu bolest. Sjećam se da sam u ordinaciji stajala pomalo zbunjeno i pitala ga što je zapravo celijakija. Nakon što mi je objasnio o čemu se radi, mnoge su mi se stvari počele slagati i postalo mi je jasnije zašto sam imala određene zdravstvene probleme. Kasnije sam kroz dodatno istraživanje i kroz iskustva u udruzi CeliVita još bolje sam razumjela što ta dijagnoza znači i kako se s njom živjeti.
Na blogu dijelite velik broj recepata od kruha i peciva do kolača. Kako izgleda proces nastajanja jednog novog bezglutenskog recepta?
–Proces nastajanja bezglutenskog recepta kod mene je vrlo iskustven i kreativan. Puno učim na vlastitim pogreškama ako nešto ne ispadne kako sam zamislila, probam ponovno ili prilagodim recept dok ne bude savršeno. Ponekad se desi i da nešto spontano „ispliva“ iz kuhinje, i tada samo doradim detalje. S vremenom sam razvila osjećaj za tijesto i sastojke, pa mnogi recepti nastaju prirodno i intuitivno. Štoviše, budući da nisam puno radila s glutenom prije, bezglutenska kuhinja za mene je zapravo postala zabavan izazov i prilika da stalno učim i isprobavam nove kombinacije.
Koliko je bezglutenska kuhinja danas dostupnija nego prije kada ste vi počeli kuhati na taj način?
–Iako je danas dostupnost bezglutenskih namirnica znatno veća nego kad sam ja počela, veliki izazov i dalje ostaje kada je riječ o konzumaciji obroka izvan doma  u restoranima, vrtićima, školama, studentskim menzama, staračkim domovima ili bolničkim kuhinjama. Mnogi oboljeli od celijakije suočavaju se s ozbiljnim problemom: često nemaju sigurnu i pravilno pripremljenu opciju, što znači da su prisiljeni ograničiti izbore, jesti manje obroke ili čak preskakati obroke. To značajno utječe na kvalitetu života i slobodu u svakodnevnim situacijama, odnosno na mentalno i socijalno zdravlje oboljelih, posebno djece. Zbog toga je iznimno važno ne samo znati kuhati kod kuće, nego i podizati svijest, educirati i stvarati sigurne i dostupne opcije u svim vrstama institucionalnih kuhinja.  Tek kad bezglutenska prehrana bude stvarno dostupna izvan doma, oboljeli će moći jesti bez straha i osjećaja ograničenosti.

Nedavno ste održali predavanje i radionicu u svom rodnom gradu. Kako je nastala ideja da takav događaj organizirate upravo u Jastrebarskom i koliko vam je značio taj povratak?
–Zadnjih godinu dana razmišljala sam o tome i činilo mi se prekrasnim da takav događaj napravim upravo u svom rodnom gradu, u kojem sam odrasla i gdje sam se uvijek osjećala voljeno i sigurno. Moji planovi su sazrjeli prije nekoliko mjeseci. Puno sam radila na organizaciji, dogovarala se s udrugom CeliVitom i sponzorima i sve je na kraju sjelo savršeno. Posebno me razveselilo kada je moja teta odlučila biti sponzor, jer je to dalo događaju jednu toplu, obiteljsku notu. Grad i zajednica su bili iznimno otvoreni i podržali su inicijativu, što mi je jako značilo te sam jako zahvalna na tome.
Koliko vam je emotivno značilo vratiti se u rodni grad i tamo podijeliti svoje znanje i
iskustvo?
–Bilo je iznimno emotivno vratiti se u rodni grad i podijeliti svoje znanje i iskustvo. Kad sam čitala svoj govor, jedva sam se suzdržala od suza jer su me preplavile emocije. Bio je to prekrasan dan puno ljudi, mala zajednica koja se otvorila i dala podršku. Osjećala se prava obiteljska i prijateljska atmosfera, smijali smo se, učili i dijelili lijepe trenutke. Za mene osobno, to je bio jedan od najljepših i najtoplijih dana u posljednje vrijeme.

Orehnjača by Bezglutenska radost
SASTOJCI ZA TIJESTO:
540g MIX B brašna, Schar + za brašniti radnu površinu
100 g rastopljenog maslaca
2 jaja
3 do 4 jušne žlice šećera
korica limuna (naribana)
prstohvat soli
SASTOJCI ZA KVASAC:
1 kocka svježeg kvasca
1 čajna žlica šećera
1 čajna žlica brašna
300 ml toplog mlijeka
PREMAZ:
1 žumanjak s malo mlijeka
NADJEV:
400 g mljevenih oraha
3 jušne žlice šećera
300 ml vrućeg mlijeka
rum ( količina po želji)
PRIPREMA:
U veću zdjelu stavite toplo mlijeko, kvasac, 1 čajnu žlicu šećera i 1 čajnu žlicu brašna
izmiješajte i pokrijte krpom te ostavite na toplom da se kvasac digne. Kad je kvasac
spreman zamijesite tijesto prvo dodajte rastopljeni maslac, 2 jaja a zatim brašno pomiješano sa šećerom, malo soli i naribane korice limuna. Tijesto je mekše zato miješate s mikserom
koristeći spiralni nastavak, tako ćete puno lakše izraditi tijesto. Ostavite tijesto na toplom 30min. da se digne pokriveno krpom. Kada je tijesto spremno zamijesite ga još kratko, brašnite radnu površinu dok to činite. Tijesto razvaljati na debljinu od 1 cm. nakon toga napravite nadjev mljevene orahe stavite u veću zdjelu dodajte šećer, rum te prelijete s vrućim mlijeko sve dobro izmiješajte da se sastojci povežu. Stavite na razvaljano tijesto nadjev od oraha ravnomjerno ga razmažite te zarolajte tijesto u roladu. Prebacite roladu u kalup te ostavite da se diže još 30min. Premažite sa žumanjkom i mlijekom i stavite peći na 180 stupnjeva, 30 do 35 min, ovisno o jačini pećnice.
Dobar tek!

P.A.