Rok za prijavu projekata gradnje, dogradnje, odnosno rekonstrukcije osnovnih škola za dodjelu bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za uvođenje jednosmjenske nastave, istječe 30. rujna
Unatoč tome što je Grad Jastrebarsko ispunio sve što se od njega tražilo, Zagrebačka županija, osnivač osnovnoškolskih ustanova, projekt gradnje nove škole u Jastrebarskom još uvijek nije prijavila na poziv Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih za dodjelu bespovratnih sredstava iz NPOO-a. Sporna je lokacija škole, odnosno zemljište na kojemu bi se ona trebala graditi.
U zadnja dva tjedna, gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel dva je puta pisao županu Zagrebačke županije naglašavajući da “vremena za čekanje više nema”, te da sanacija neopasnog otpada na predviđenoj lokaciji buduće škole nije prepreka za prijavu projekta za bespovratna sredstva. Novosel ističe da je Grad Jastrebarsko napravio sve što je bilo dogovoreno.
– Angažirali smo stručnjake i izradili plan sanacije zemljišta na kojemu je predviđena gradnja škole. Ponudili smo rješenje i spremni smo ga i financirati! – kaže Novosel i dodaje da Zagrebačka županija još uvijek ima priliku prijaviti projekt i osigurati bespovratna sredstva za gradnju škole.
Prigodom izrade glavnog projekta, geomehaničkim istraživanjima (provela ih je tvrtka Geotehnički studio) utvrđeno je da se na planiranoj lokaciji buduće škole, na dubini od 0,7 do 3 metra nalazi odloženi otpad “koji se većinom sastoji od varijabilnog udjela zemlje pomiješane s miješanim komunalnim i krupnim otpadom, stakla i plastične ambalaže pomiješane s limom, odjećom, instalacijskim cijevima i građevinskim otpadom”, odnosno da se radi o odlagalištu anorganskoga neopasnog otpada s niskim sadržajem organske/biorazgradive tvari. Također se navodi da se, s obzirom na stanje njegova raspadanja, otpad na ovom odlagalištu odlagao prije nekoliko desetaka godina. Grad Jastrebarsko je nakon toga angažirao tvrtku IPZ Unijaprojekt Terra koja je izradila Plan uklanjanja otpada odbačenog u okoliš te, kao najpovoljniju, dala preporuku da se sanacija nekadašnjega odlagališta otpada odvija paralelno s gradnjom nove škole na način da se “obavlja iskop i odvoz samo dijela otpada koji je potrebno iskopati na mjestima izgradnje temelja objekta, odnosno mjestima armiranja tla ispod prometno-manipulativnih površina prema glavnom projektu konstrukcije”.
– Pravilnikom o odlagalištima otpada, monitoring nad zatvorenim odlagalištima traje 30 godina. Smatra se da se nakon toga roka biootpad razgradio, da odlagalište više nije aktivno i da na njemu nema opasnosti za živi svijet. Na ovoj lokaciji odlaganja otpada nema zadnjih 50 godina! Stoga, ova lokacija nema nikakvog utjecaja na okoliš. Iskopima i istražnim radovima izvjesno je da se sav biootpad razgradio – kaže Danko Fundurulja, ekspert za projektiranje i sanacije odlagališta otpada, predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu, direktor tvrtke IPZ Unijaprojekt Terra. Dodaje da se na navedenoj lokaciji krajem 19. stoljeća kopala glina za potrebe izrade cigle, te je do 60. godina prošloga stoljeća na njoj bila rupa ispunjena vodom.
– Koristeći sve dostupne podatke i anketu sa starijim stanovnicima koji žive u okolici navedene lokacije utvrdili smo da se ona zatrpavala dovoženjem raznog otpadnog materijala – građevinskom šutom, ciglom, staklom, plastikom, drvenim materijalom… Negdje 1979. rupa je popunjena i otpad se prestao dovoziti – kaže Fundurulja, dodajući da su laboratorijske analize pokazale da se na navedenoj lokaciji nalazi uglavnom anorganski otpad koji nije štetan za okoliš. (lb)
